naš
naša
naše
vi
vaš
vaša
vaše
oni, one, ona
njihov
njihova
njihovo
Lična zamjenica
Posvojna zamjenicaAkuzativ.
M.
Ž.
S.
ja
mo(je)g(a)
moju
moje
ti
tvo(je)g(a)
tvoju
tvoje
on
njegovog(a)
njegovu
njegovo
ono
njegovog(o)
njegovu
njegovo
ona
njenog(a)
njenog(a)
nje(zi)nu njenu
nje(zi)no
njeno
mi
našeg(a)
našu
naše
vi
vašeg(a)
vašu
vaše
oni, one, ona
njihovog(a)
njihovu
njihovo
Primjeri
1. Imamo velikog sina. Naš sin je student.
2. Naše more je lijepo.
3. On vozi auto. Njegov auto (м. р.!) je nov.
4. Oni imaju psa. Gledam njihovog psa.
5. Ide novi profesor. Naš novi profesor je star.
6. Imam velik stan. Moj stan je u Zagrebu.
7. Marija ima novu prijateljicu. Njezina prijateljica zove se Ljiljana.
8. Filip ima psa. Njegov pas zove se Ada.
9. Vi imate novi stol. Vaš stol je lijep.
10. Ti imaš tetu. Tvoja teta je simpatična.
11. Marija ima jednu sestru. Njezina sestra se zove Neva.
12. Njezina mama se zove Vesna.
13. Ona ima dvije sestrične. Njene sestrične su lijepe.
14. Njezina sestra Dijana je doktorica.
15. On ima jednog brata. Njegov brat se zove Goran.
16. Goran nema ni brata ni sestru. Njegov otac nema ni tetu ni strica.
17. On ima sestru. Njegova sestra odlično kuha pizzu.
18. Njezin sin zove se Josip.
19. Marija ima dvije tete. Jedna njezina teta ima dva sina.
20. Neva ima jednog muža. Njen muž se zove Filip.
21. Ne volim tvojeg brata.
22. Ne razumijem njezinu tetu.
23. Vidim njihovog bratića.
24. Želim uvidjeti njihovo selo.
25. Želim uvidjeti njihovu vikendicu.
Muški rod i ženski rod
1. Tvoj ljubazni stric. Tvoja ljubazna teta.
2. Vaša stara baka. Vaš stari djed.
3. Njezin stari prijatelj. Njezina stara prijateljica.
4. Moj dobar brat. Moja dobra sestra.
5. Njezin debeli tata. Njezina debela mama.
6. Naš lijepi unuk. Naša lijepa unuka.
7. Moj mladi bratić. Moja mlada sestrična.
Redni brojevi
Prvi, drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti...
Kaže se: jedanaesti, dvanaesti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti, sedamnaesti, osamnaesti, devetnaesti
Dvadeset prvi, dvadeset drugi, dvadeset treći...
Prvi student, druga i četvrta studentica, osma lekcija, dvadeset šesti konj...
Koji unuk? I jedan i drugi.
Koja baka? I jedna i druga.
Pitaju već trideset šestu učenicu.
Pitanja i odgovori
1. Tko je prvo dijete: Anja ili Marija? Anja je prvo dijete.
2. Tko je drugo dijete: Jasna ili Antun? Jasna je.
3. Tko je prvo dijete: Filip ili Neva? Neva je prvo dijete.
Sretne obitelji
Zlatko i Iva Benić ponosni (гордые) su roditelji. Žive u Hrvatskoj i imaju pet kćeri. One su sve udane i zaposlene (они все замужем и имеют работу). Pročitajte sljedeće rečenice i odlučite (решите): 1. Što radi koja sestra i 2. Kako se zovu njihovi muževi.
1. Marija radi u velikoj bolnici u Zagrebu.
2. Petar je brat čovjeka koji je oženjen za Vesnu.
3. Sanja je udana za Ivana.
4. Goran ima ženu. Njegova žena piše za Večernji list.
5. Antun je oženjen. Njegova žena je liječnica.
6. Marta pjeva u pop-grupi.
7. Damir ima ženu. Njegova je žena profesorica.
8. Nada nije ni inženjerka, ni novinarka.
9. Goran i Petar dva su brata.
10. Novinarka nije udana ni za Antuna ni za Ivana.
11. Inženjerka ima muža. Njen muž zove se Ivan.
12. Pjevačica je udana za Petra.
MUŽ
ZANIMANJE
Marija
Vesna
Sanja
Nada
Marta
Koji auto imaju?
1. On je iz Njemačke. Njegov auto je Volkswagen.
2. Ona je iz Japana. Njezin auto je Nissan.
3. Mi smo iz Francuske. Naš auto je Peugeot.
4. Oni su iz Engleske. Njihov auto je Rover.
5. On je iz Amerike. Njegov auto je Ford.
6. Vi ste iz Italije. Vaš auto je Fiat.
Moja familija
Moji roditelji su u mirovini (на пенсии). Moj otac je dosta star. On je u mirovini. On je umirovljenik (пенсионер). Moja majka više ne radi. Ona je u mirovini. Ona je umirovljenica. (пенсионерка). Moj ujak je računovođa (бухгалтер). Moja teta je računovotkinja (бухгалтер-женщина).
Naša obitelj
Naša obitelj je velika. U stanu stanujemo: moj otac, moja majka, brat i ja. Moji roditelji su u mirovini. Moj brat uči u osnovnoj školi.
Imam također sestru. Ona je već udana i ima svoj stan, gdje stanuje sa svojim mužem i djecom. Djeca su još malena i posjećuju dječji vrtić.
Koliko imate godina? Kada ste rođeni?
Rođena sam (1971) tisuću devetsto sedamdeset prve. Imam 39 godina.
Rođen sam (1982) tisuću devetsto osamdeset druge. Imam 28 godina.
Mjeseci
prvi siječanj
drugi veljača
treći ožujak
četvrti travanj
peti svibanj
šesti lipanj
sedmi srpanj
osmi kolovoz
deveti rujan
deseti listopad
jedenaesti studeni
dvanaesti prosinac
Kada ste rođeni?
Rođen sam u siječnju, u veljači, u ožujku, u travnju, u svibnju, u lipnju, u srpnju, u kolovozu, u rujnu, u listopadu, u studenom, u prosincu.
Rođen sam sedmoga svibnja tisuću devetsto osamdeset šeste.
Jeste li znali?
Imena mjeseci u hrvatskom dobila su ime po običajima. Primjerice, siječanj. Vrijeme je hladno i ljudi sijeku drva da griju kuće. U travnju raste trava. Lipanj je dobio ime po lipi, koja tada miriše. U srpnju srpom režu biljke. U kolovozu kola voze usjeve kuči. U listopadu pada lišće/ Jedanaesti mjesec je hladan, zato je studeni. A u prosincu (pro)sipa snijeg.
Pitanja
1. Koji je mjesec hladan?
2. Koji je mjesec topao?
3. Što ljudi sijeku u siječnju?
4. Što miriše u lipnju?
5. Zašto se kolovoz tako zove?
6. Što pada u listopadu?
7. Što sipa u prosincu?
Blagdani
Božić je dvadeset i petoga prosinca.
Nova godina je prvoga siječnja.
Uskrs (Пасха) je obično u travnju.
Hrvatska slavi dan nezavisnosti osmoga listopada.
Prvi dan zime je dvadeset i prvoga prosinca.
Prvi dan ljeta je dvadeset i prvoga lipnja.
Любопытно:
I.
Кусочек льда январского отсечен,
Его мы кинем в праздничный бокал.
Запомним, что в Хорватии – siječanj
Январский месяц кто-то обозвал.
II.
А в феврале нужна нам шкурка беличья,
А дома кушаем варенье с чаем.
Февраль же по-хорватски будет veljača.
Теперь и мы его так величаем.
III.
А в марте в зоопарке рожу як
Мне показал, жуя свою солому.
А по-хорватски март ведь ožujak.
Совсем несложно, даже по-простому.
IV.
В апреле осмотрите нашу гавань:
Повсюду сочная трава растёт.
Вот почему зелёным словом travanj
Хорват апрельский месяц назовёт.
V.
Обычно в мае svi (что значит: все)
В хорватской бане любят пообщаться.
И мудрецы решили: «Месяц сей,
Конечно, svibanj будет называться».
VI.
В июне липы часто расцветают,
И здесь, и тут, и там, куда ни плюнь.
От этого аллергики страдают.
Не мудрено, что lipanj есть июнь.
VII.
В июле надо зерновые жать.
А в старину серпом их жали.
Так словом srpanj, можно полагать,
В Хорватии июль назвали.
VIII.
А в августе везут телеги (kola).
И тянется с полей телег обоз.
И потому таким забавным словом.
Назвали месяц август: kolovoz
IX.
Что значит имя rujan (рýян) нам неясно.
Хорваты сами толком не поймут.
И спрашивать о том у них напрасно.
Девятый месяц так они зовут.
X.
А в октябре не только конский топот,
Но шелест листьев падающих слышим.
Десятый месяц будем звать listopad.
В честь листопада с древ и с крыши.
XI.
Но листья в ноябре уже не кружат
Для этой цели месяц не пригодный.
Сюда, в Хорватию, приходит стужа.
Studeni месяц – то есть он – холодный.
XII.
А в декабре просыпет снег.
Но вместо снега просим nuts.
Ведь так устроен человек.
Декабрь будет prosinac.
Mjeseci
1. Veljača je drugi mjesec u godini.
jan je deveti mjesec u godini.
3. Studeni je poslije listopada.
4. Veljača je prije ožujka.
5. Jedanaesti mjesec u godini je studeni.
6. Dva su mjeseca između siječnja i travnja.
7. Listopad je poslije rujna.
8. Mjesec poslije srpnja je kolovoz.
9. Prosinac je poslije studenog.
10. Tri su mjeseca između ožujka i srpnja.
11. Dvanaesti i posljednji mjesec je prosinac.
12. Siječanj je prije veljače i poslije prosinca.
Parovi
noć i dan, kuća i vrt, otac i sin, crno i bijelo, olovka i papir, ime i adresa, lijepo i ružno, sunce i mjesec, brat i sestra, majka i kći.
Razgovarajte o mjesecima
1. Koji su mjeseci hladni?
2. Koji su mjeseci topli?
3. Koji su mjeseci lijepi? Zašto?
4. Koji su mjeseci ružni? Zašto?
5. Kad je Božić?
6. Kad je Uskrs?
7. Kad idemo na more?
Kviz
1. Što nije toplo?
a) sladoled; b) kava; c) sunce
2. Što nije veliko?
a) grad; b) zemlja; c) razglednica
3. Što nije plavo?
a) more; b) drvo; c) nebo
4. Tko obično nije mlad?
a) teta; b) dječak; beba
5. Tko nije žena?
a) ujak; b) sestra; c) ujna
6. Što ne možemo slušati?
a) razgovor; b) pjesmu; c) sliku
7. Tko nije muškarac?
a) tata; b) brat; c) sestra
8. Što nije hrana?
a) sat; b) šećer; c) kruh
9. Što nije zanimanje?
a) slikar; b) knjiga; c) pjevač
10. Što nije zemlja?
a) Francuska; b) Engleska; c) Francuz
Dijalog
Marija: Dobro veče, Boris! (= Dobra večer, Boris!)
Ivan: Dobro veče!
Boris: Dobro veče svima (всем)!
Marija: Kako si danas?
Boris: Dobro. Danas učim nazive namještaja. (названия предметов мебели)
Ivan: I kako ti ide? (И как у тебя получается?)
Boris: Dobro.
Marija: Pozivam vas obojicu (обоих – о мужчинах) na kavu kod mene.
Boris: Hvala. Je li to daleko odavde?
Marija: Ma nije baš. (Да не особенно)
Ivan: Hvala. Sa zadovoljstvom. (С удовольствием)
Kod Marije doma
Marija: Samo da otvorim vrata... Evo, izvolite ući.
Boris: Hvala.
Ivan: Hvala.
Marija: Ovo je predsoblje. Tamo je dnevna soba.
Boris: Lijepo je...
Marija: Drago mi je da ti se sviđa (что тебе нравится)
Ivan: Imaš lijepe naslonjače.
Marija: To mi je poklon od roditelja.
Ivan: One slike tamo na zidu su prekrasne.
Marija: Moja sestra bavi se slikarstvom.
Boris: Koliko ti imaš knjiga...Ove police su dobre.
Marija: Sjedite. Idem ja (Я пойду) skuhati kavu.
Boris: Mogu li oprati ruke?
Marija: Naravno! Kupaonica pored (рядом с) spavaće sobe.
Boris: Hvala.
Ivan: Mogu li poslušati vremensku prognozu (прогноз погоды) za sutra na televiziji?
Marija: Samo izvoli. Upravljač (пульт) je na stolu.
Ivan: Hvala.
Boris: Lijepa ti je kuhinja.
Marija: Mala je, ali udobna. Frižider (=hladnjak) je već star, ali imam nov štednjak.
Boris: Ove stolice su drvene (деревянные)?
Marija: Da. Evo kavice! (Вот и кофеёк)
Ivan: Hvala... Imaš li šećera?
Boris: Ja volim kavu s mlijekom.
Marija: Samo trenutak... (Минутку...) Evo, izvolite.
B. i I.: Hvala lijepo!
Boris: Sad je već skoro devet sati. Sutra moram rano ustati. Hvala na svemu i doviđenja!
Ivan: Bok, Marija!
Marija: Bok, Boris. Bok, Ivan.
Sat 9. Pošta i banka
Kamo idemo kad želimo nešto raditi
1. Kad želimo poslati pismo idemo na poštu.
2. Kad želimo telefonirati idemo na poštu.
3. Kad želimo otvoriti tekući račun (открыть текущий счёт) idemo u banku.
4. Kad želimo poslati brzojav (отправить телеграмму) idemo na poštu.
5. Kad želimo platiti račune idemo u banku. Kad želimo poslati pismo idemo na poštu.
6. Kad želimo kupiti marku ili razglednicu (открытку) idemo na poštu.
7. Kad želimo poslati paket (посылку) idemo na poštu.
8. Kad želimo podići (снять) novac s računa idemo u banku.
9. Kad želimo promijeniti (обменять) novac idemo u banku.
Što možemo raditi na pošti?
Na pošti možemo poslati pismo, paket ili brzojav, kupiti marku ili razglednicu, a također telefonirati.
Što možemo raditi u banci?
U banci možemo otvoriti tekući račun, promijeniti novac, platiti račune ili podići novac s računa.
Razglednica iz Zagreba
Zagreb, 4.5.2009.
Draga profesorice,
Zagreb je vrlo lijep i ugodan grad. Svaki dan učimo hrvatski u Centru za strane jezike, ali imamo vremena i za zabavu.
Danas idemo na razgledavanje grada autobusom, a sutra navečer u kazalište. Vrijeme je sunčano. Dosta je toplo.
Puno pozdrava
Vaši učenici Elodie i Paul
Mme
Ana Horvat-Pernaud
48, rue de Lyon
6000 GRENOBLE
Francuska
1. Odakle su Elodie i Paul?
2. Što rade u Zagrebu?
3. Komu pišu razglednicu?
4. Imaju li vremena za zabavu?
5. Kamo idu danas?
6. Kada idu u kazalište?
7. Da li im se Zagreb sviđa?
1. Oni su iz Francuske.
2. Uče hrvatski jezik.
3. Razglednicu pišu svojoj profesorici Horvat-Pernaud
4. Da, imaju vremena i za zabavu.
5. Danas idu na razgledavanje grada.
6. Sutra navečer idu u kazalište.
7. Da, Zagreb im se jako sviđa. To je vrlo ugodan grad.
Na kiosku “Tisak”
Boris: Dobro jutro!
Prodavač: Dobro jutro. Izvolite.
Boris: Imate li ruske novine, molim?
Prodavač: Imamo, izvolite.
Boris: Da vidim... „Izvestija”, „Rossijskaja gazeta”... Ali ovo su samo prekjučerašnji dnevnici...Imate li današnje?
Prodavač: Nemamo nažalost.
Boris: Dobro, uzet ću ovaj broj „Izvestija”.
Prodavač: Još nešto?
Boris: Lijepe su Vam (у Вас) ove bilježnice. Pošto su?
Prodavač: Ove manje su deset kuna, a te velike – dvadeset pet.
Boris: Dobro. Jednu veliku bilježnicu, molim.
Prodavač: Izvolite.
Boris: Molim Vas još par ovih razglednica, poštanskih maraka za Rusiju za dvije razglednice, ovo nalivpero (ручку) ljubičaste boje, jednu olovku... Da, ovu... Hvala. Molim vas još krimić (карманное издание детективного романа), par guma za žvakanje “Orbit”, autokartu (карту автодорог) Hrvatske... Mislim to je sve... Koliko košta ovaj zagrebački vodič? (путеводитель)
Prodavač: Osamdeset kuna.
Boris: To je preskupo. Dobro, to je sve.
Prodavač: Izvolite. Hvala lijepo. Doviđenja.
Boris: Doviđenja.
Na pošti 1
Paul: Dobar dan!
Činovnica: Dobar dan! Izvolite!
Paul: Molim vas marku za razglednicu i pismo.
Činovnica: Kamo šaljete?
Paul: Razglednicu u Francusku, a pismo u Ameriku.
Činovnica: Marka za razglednicu stoji 3 kune i 50 lipa, a za pismo 7 kuna i 20 lipa. Želite li još nešto?
Paul: Da. Gdje mogu kupiti telefonsku karticu?
Činovnica: Možete ovdje. Od 50 ili 100 impulsa (=jedinica)?
Paul: Od 100.
Činovnica: Izvolite! To je ukupno 110 kuna i 70 lipa.
Na pošti 2
1: Želim poslati ove razglednice u Rusiju.
2: Koliko imate razglednica?
1: Tri.
2: Svaka košta 9 kuna 20 lipakuna 60 lipa, molim.
1: Dobro. Mogu li poslati ove razglednice zrakoplovom?
2: Možete poslati zrakoplovom, žurno ili preporučeno.
1: Dobro, ja ću poslati zrakoplovom.
2: Kako Vi želite. Hoćete li kupiti omotnice (конверты)?
1: Ne, hvala. Gdje je poštanski sandučić? (ящик)
2: Evo tu. Možete ostaviti i na šalteru.
1: Imate li Internet vezu?
2: Imamo, ali sad, nažalost svi kompjutori su zauzeti.
1: Hvala lijepo. Doviđenja!
U banci I
Klijent: Htio bih platiti račune, ali nemam gotovine.
Činovnik: Možete platiti karticom ili čekom.
Klijent: Radije čekom. Koliki je iznos (сумма)?
Činovnik: 560 kuna. Molim vas bankovnu karticu i osobnu iskaznicu.
Klijent: Izvolite.
Činovnik: Hvala. Potpišite ovdje.
Klijent: Mogu li ovdje kupiti telefonsku karticu?
Činovnik: .Na drugom šalteru (в другом окне).
Klijent: Hvala i doviđenja.
Činovnik: Doviđenja.
U banci II
Elodiel: Htjela bih promijeniti 100 eura u kune.
Činovnik: Po današnjem tečaju to je 750 kuna.
Elodiel: U redu.
Činovnik: Potpišite ovdje. Izvolite vaš novac.
Elodiel: Hvala i doviđenja.
Činovnik: Doviđenja.
Telefonirati i nazvati
moram telefonirati bratu, želim telefonirati sestri, htio bih telefonirati šefu, moram telefonirati sinu, želim telefonirati kolegici, htio bih telefonirati studentu, a također: direktoru, mužu, ženi, službeniku, sekretarici, profesoru, ali: moram nazvati Davora.
Ići
idem bratu, idem sestri, idem šefu, idem kolegici, idem studentu, šaljem direktoru, šaljem mužu, šaljem ženi, šaljem službeniku, šaljem tajnici, idem profesoru, idem kući
Kamo idemo studirati? –Na fakultet.
Kamo idemo promijeniti novac? – U banku.
Kamo idemo slušati muziku? – U koncertnu dvoranu.
Kamo idemo čitati knjigu? – U biblioteku (knjižnicu).
Kamo idemo piti kavu? – U kavanu.
Kamo idemo učiti strani jezik? – U Centar za strane jezike.
Kamo idemo kupovati? – U trgovački centar.
Kamo idemo gledati predstavui? – U kazalište.
Kamo idemo gledati slike? – U muzej.
Kamo idemo gledati film? – U kino.
Žele, ali ne mogu
- Želim platiti račune, ali ne mogu. Nemam novaca.
- Želim ići u kino, ali ne mogu. Imam puno posla.
- Želiš spavati, ali ne možeš. Imaš puno briga (забот).
- On želi gledati televiziju, ali ne može. Nema vremena.
- Ona želi čitati novine, ali ne može. Umorna je.
- Želimo ići u kino, ali ne možemo. Nemamo vremena.
- Želite kuhati ručak, ali ne možete. Bolesni ste.
- Oni žele plesati, ali ne mogu. Slabo plešu.
- One žele pjevati, ali ne mogu. Imaju loš glas.
Na mjenjačnici
1: Dobar dan. Izvolite.
2: Dobar dan. Želim promijeniti eure u kune.
1: Izvolite.
2: Koji je tečaj?
1: Sedam kuna i sedamdeset lipa po euru.
2: Kolika je provizija?
1: Nema provizije.
2: Dobro. Želim promijeniti tristo euro.
1: Vašu putovnicu, molim.
2: Izvolite. Možete li mi dati dio (часть) svote (суммы) u sitnim novčanicama (мелкими купюрами)?
1: Izvolite... Hvala lijepo.
2: Hvala. Možete li mi reći gdje mogu unovčiti (обналичить) kreditnu karticu?
1: Možete u banci ili na bankomatu. Banka se nalazi na paralelnoj ulici, a tamo je i bankomat.
2: Hvala lijepo. Doviđenja.
Koliko stoji?
Kruh stoji šest kuna i pedeset lipa. Banane stoje deset kuna. Maslac stoji devet kuna i šezdeset lipa. Kilogram šećera stoji šest kuna i pedeset lipa. Pecivo stoji kunu i pedeset lipa (kunu i pol). Tramvajska karta stoji sedam kuna. Novine stoje šest kuna. Litra mlijeka stoji četiri kune i trideset lipa. Deset deka kave stoji pet kuna i pedeset lipa.
Telefonski razgovor I
Ženski glas: Halo.
Vi: Dobar dan. Molim vas Igora.
Ženski glas: Žao mi je. Igor nije kod kuće. Tko ga traži?
Vi: Ja sam njegov prijatelj iz Moskve. Zovem se Valentin.
Ženski glas: Želite li ostaviti poruku?
Vi: Ne, hvala, ali kada mogu ponovo nazvati?
Ženski glas: Nazovite sutra prije podne.
Vi: Najljepša hvala.
Ženski glas: Nema na čemu. Doviđenja.
Vi: Doviđenja gospođo.
Morate li? Možete li? Radite!
Moraš li platiti telefonski račun? Plati!
Možeš li popraviti auto? Popravi auto!
Možeš li prošetati psa? Prošeći psa!
Možete li platiti kreditnom karticom? Platite!
Možeš li kupiti kruh i mlijeko? Idi u kupovinu i kupi!
Morate li oprati suđe? Operi suđe!
Moraš li nazvati Davora? Nazovi Davora!
Morate li telefonirati gospodinu Milleru? Telefonirajte!
Možete li čekovima? Platite!
Morate li poslati e-mail? Pošaljite!
Telefonski razgovor II
Činovnica: Centar za strane jezike. Dobar dan!
Peter: Dobar dan! Ja sam student iz Austrije. Mogu li dobiti jednu informaciju?
Činovnica: Izvolite.
Peter: Imate li tečaj hrvatskog za strance?
Činovnica: U Zagrebu ili Dubrovniku?
Peter: U Zagrebu.
Činovnica: Imamo. Tečaj počinje jna.
Peter: Kada se održava nastava? (занятия)
Činovnica: Utorkom i četvrtkom u 18.20 sati.
Peter: Kada se mogu upisati?
Činovnica: Svaki dan od 9.00 do 19.00 sati.
Peter: Hvala lijepa i doviđenja.
Činovnica: Doviđenja.
Pitanja i odgovori
1. Je li Peter glumac iz Hrvatske? Ne, on je student iz Austrije.
2. Što on želi? Želi učiti hrvatski jezik u Centru za strane jezike.
3. Kada počinje tečaj? Tečaj počinje (начнётся) jna.
4. Da li se nastava održava ponedjeljkom? Ne, nastava se održava utorkom i četvrtkom.
5. U koliko sati počinje nastava? Nastava počinje u 18.20 sati.
6. Kada se studenti mogu upisati? Studenti se mogu upisati svaki dan od 9.00 do 19.00 sati.
Komu
- Komu pišeš pismo? Pišem pismo profesorici.
- Komu daješ poklon? Dajem poklon sestri.
- Komu telefoniraš? Telefoniram bratu.
- Komu šalješ razglednicu? Šaljem razglednicu prijatelju.
- Komu govoriš? Govorim studentici.
- Komu čitaš knjigu? Čitam knjigu djedu.
Što tu možemo raditi?
Filozofski fakultet. Ondje možemo studirati (učiti).
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski. Ondje možemo slušati muziku.
Sveučilišna biblioteka (=knjižnica). Ondje možemo čitati knjige.
Hrvatsko narodno kazalište. Ondje možemo gledati predstavu.
Muzej Mimara. Ondje možemo gledati slike (izložbu – выставку).
Kazališna kavana. Ondje možemo piti kavu.
Glavna pošta. Ondje možemo poslati pismo, platiti račune.
Centar za strane jezike. Ondje možemo učiti strani jezik.
Kino «Zagreb». Ondje možemo gledati film.
Trgovački centar. Ondje možemo kupovati.
Rečenice
On je čudan (странный), ali dobroćudan (добродушный). U Beču jedemo bečki odrezak. U Gradišću žive Gradišćanci. Znate li što je Bašćanska ploča? Dajte mi deci vina. Djeci ne dajemo vino. Pijte vodu. Danas je lijepo vrijeme za šetnju, ali ja nemam vremena.
Igrate li loto?
Dragi gledatelji (телезрители)! Danas je izvlačenje (тираж) LOTA 7 od 39. Poslušajte brojeve koji su izvučeni (извлечены).
Napravite dijaloge
1. Želite poslati paket sestri u Austriju. U paketu su knjige. Morate ispunite obrazac i napisati adresu svoje sestre i svoju adresu.
2. Želite promijeniti 100 eura u kune.
3. Želite uplatiti 500 kuna na račun Centra za strane jezike.
Važni telefonski brojevi
92 Policija
9166 - Meteorološke informacije
93 Vatrogasci
– Tečajna lista
94 Hitna pomoć
– Croatia Airlines
95 Točno vrijeme
– Autobusni kolodvor Zagreb
970 Radiotakci
Riječi i izrazi
BANKA
Hrvatska narodna banka (HNB) – Хорватский нац. банк
mijenjanje valute – обмен валюты
promijeniti novac – обменять деньги
promijeniti dolare u kune – обменять доллары на куны
provizija – комиссионный сбор
putni čekovi – дорожные чеки
svota – сумма, dio svote – часть суммы
novčanica – банкнота
kovanica – монета
POŠTA
poštanski sandučić – почтовый ящик
poslati pismo/paket zrakoplovom – отправить авиапочтой
preporučeno pismo – заказное письмо
žurno pismo – экспресс-письмо
marke za razglednicu – марки для открытки
TELEKOMUNIKACIJE (ТЕЛЕКОММУНИКАЦИИ)
telefonska kartica 10 jedinica (impulsa)
poslati faks i emejl
poslati brzojav/telegram poste restante (до востребования)
Koliko košta jedan sat Internet veze?
Kako ću se spojiti na Internet?
Sat 10. Ponavljanje (6-9)
Dijalog 1
1: Potraži ključ od stana, molim te.
2: Tražim... Evo ga! Samo da otvorim vrata...Izvoli ući.
1: Hvala. Čije su to slike?
2: Ovo je njegova slika, a ono je njena.
1: Gdje su naši stanovi?
2: Ovdje je moj stan, a tamo je tvoj.
1: Kakva je to soba?
2: Ova soba je velika. Ovo je dnevna soba.
Moj, tvoj, naš...
1. Tvoj prijatelj je Francuz, moj Talijan, a njegov Španjolac.
2. Tvoja kuća je velika, moja je mala, a njegova je lijepa.
3. Tvoji roditelji su u Zagrebu, moji su u Varaždinu, a njegovi su u Rijeci.
4. Vaš auto je crven, naš je plav, a njihov je žut.
5. Vaša majka je profesorica, naša je liječnica, a njihova je prodavačica.
6. Vaši studenti su dobri, naši nisu, a njihovi su odlični.
7. Tvoj sin je student, moj je učenik, a njegov još ide u vrtić.
Pitanja i odgovori
1. Čiji je ovo auto? Ovo je njegov auto.
2. Čija je ovo kuća? Ovo je njihova kuća.
3. Čiji je ovo šešir? Ovo je njen šešir.
4. Čije su ovo cipele? Ovo su moje cipele.
5. Čiji su ovo papiri? Ovo su naši papiri.
6. Čija je ovo kravata? Ovo je njegova kravata.
7. Čiji je ovo ključ? Ovo je vaš ključ.
8. Čiji je ovo hotel? Ovo je tvoj hotel.
9. Čije su ovo knjige? Ovo su njihove knjige.
Težak život pasa
Težak je život, nas, pasa. Moramo čuvati (охранять) kuću, slušati gospodara, trčati za mačkama. Ja sam kućni ljubimac Srećko, ali nisam uvijek jako sretan. Svako jutro moram ići u šetnju, ali ne mogu šetati tamo gdje ja želim. Ne volim kad me moj gospodar vodi na uzici. On kaže da mora. To je zakon. Mi, psi ne možemo trčati u parku. Ondje su djeca i njihove bake.
Igrate li loto?
Uputa za igru: Na papiriće ispisati brojeve od 1 do 39, staviti ih u šešir i izvlačiti broj po broj. Izvučeni brojevi pišu se na ploču. Prije toga polaznici napišu u bilježnicu svoje brojeve. Sretnom dobitniku može se uručiti neka mala nagrada.
Navečer kod kuće
Navečer, nakon napornog radnog dana najviše volim biti kod kuće. Cijela obitelj je na okupu, večeramo i pričamo o proteklom danu. Poslije večere nešto čitamo ili gledamo televiziju. Obično rano ustajem, mnogo radim i uvijek sam umoran. Imam pauzu od 12.00 do 13.00 sati. Za vrijeme pauze moj najbolji kolega i ja idemo ručati u restoran, blizu ureda. Obično jedemo špagete, rižoto, salatu ili neki specijalitet hrvatske kuhinje, štrukle, bučnicu ili nešto slično. Pijemo vodu ili voćni sok. Ljeti cijela obitelj ide na more, u vikendicu na otok Rab. Ne mogu reći da nisam zadovoljan.
Dijalog 2
Novinar: Marija, reci nam nešto o svojoj obitelji.
Marija: Moja obitelj ima četiri člana. Majka. otac, sestra i ja. Teta Josipa, mamina sestra, ima svoj stan. Djed i baka žive u drugom gradu.
Novinar: Što rade tvoji roditelji?
Marija: Moj tata je odvjetnik, a mama je profesorica.
Novinar: Koliko godina ima tvoja sestra?
Marija: Neva ima osam godina. Ide u drugi razred osnovne škole.
Novinar: Da li tvoji djed i baka rade?
Marija: Ne, oni su u mirovini.
Novinar: Je li tvoja teta udana?
Marija: Nije, ali ima zaručnika.
Novinar: Imate li kućnog ljubimca?
Marija: Oh da! Imamo psa mješanca. Zove se Srećko.
Dijalog 3
Konobar: Dobar dan! Izvolite!
Vedrana: Jednu kavu molim.
Konobar: S mlijekom ili običnu?
Vedrana: S mlijekom. I čašu vode.
Josip: Meni sendvič i koka-kolu. A ti, Marina?
Marina: Ja ću voćni čaj i kolač.
Konobar: Želite li još nešto?
Vedrana: Ne hvala. To je sve.
Dijalog 4
1: Hoćemo li nešto pojesti prije kave?
2: Može. Ja ću par sendviča i neki slatkiš (сладость), molim.
1: Čekaj... Aha... Evo kruha... Imam sir, šunku, a od slatkiša čajno pecivo i napolitanke.
2: Imaš li čokolade?
1: Nemam, nažalost.
2: Što ćeš ti?
1: Isto što i ti. Osim (кроме) slatkiša. Imam previše šećera u kavi.
Dajte mi
Molim vas, dajte mi: jednu jabuku, dvije kriške torte, tri komada kruha, četiri čaja s limunom, dva voćna soka, jedan voćni čaj, deset jaja.
Koliko je sati?
Sada su četiri sata ujutro. Sada je pet sati popodne. Dvanaest i pol. Koliko ima minuta u jednom satu? Šezdeset. A koliko ima sekundi u jednoj minuti? Isto šezdeset. Dan ima dvadeset i četiri sata. U satu je šezdeset minuta. U minuti je šezdeset sekundi. Upamtite to, molim. Sad je (11:30) pol dvanaest prije podne ili jedanaest i trideset. Pet sati i petnaest minuta (05:15) ili pet i petnaest ili pet i četvrt. Tri sata i četrdeset pet minuta (03:45) ili tri i četrdeset pet ili četvrt do četiri ili petnaest do četiri. Osam sati i dvadeset minuta (08:20) ili osam i dvadeset. Jedanaest sati i pedeset pet minuta (11:55) ili jedanaest i pedeset pet ili pet do dvanaest. Tako je. Koliko je sad sati? Sad je 25 do:35) ili jedanaest i trideset pet. Sad je 8 sati ujutro. Sad je devet sati navečer (21:00). Sad je podne (12:00). Sad je ponoć (00:00). Sad je dva sata popodne ili dva sata poslije podne (14:00). Kada imate sastanak (встречу)? – Za pol sata. Kroz tridesetak minuta. – Dogovorimo se za sastanak večeras? – Aha... U koliko sati? – Možda u 6? – Bolje u pola 7.
Kada rade banke?
Banke rade od osam do devetnaest i trideset. Pošte rade od sedam do devetnaest. Trgovine rade od sedam do dvadeset. Trgovački centri rade od devet do dvadeset i jedan. Muzeji rade od deset do sedamnaest. Kina rade od osamnaest do dvadeset i dva. Restorani rade od dvanaest do dvadeset i četiri.
PIĊE
voćni sok, bijela kava, cappuccino, kava, čaj
HRANA
jaja sa šunkom, žitarice (зерновые злаки), tost, maslac, džem, croissant, pecivo, hrenovke (сосиски), kuhano jaje, kruh, jaja, sir, jogurt, voće
Рецепт
12 kg brašna pomiješajte sa 2,5 dcl mlijeka. Zatim dodajte 3 jaja, malo soli i 3 dkl maslaca. Sve dobro promiješajte. Ostavite da stoji pola sata. U tavicu (в сковородке) stavite malo ulja (ulje – растительное масло) i pecite svaku palačinku s obje strane. Na svaku palačinku stavite malo džema.
|
Из за большого объема этот материал размещен на нескольких страницах:
1 2 3 4 5 6 7 8 |
